Vijesti

Vjera je recept

“Vjera nije propisana da bude hobi. Vjera je recept: ‘Eslim-teslem/Primi islam, bit ćeš spašen.’“ (Muftija Muamer Zukorlić, rhm)

Jedini istinski recept spasa koji je Stvoritelj objavio čovječanstvu jeste vjera koju je Allah, dželle šanuhu, poslao ljudima kao Svoju milost. Vjera je sveobuhvatni recept za svaki segment ljudskog života, objašnjena kroz Božije objavu i praksu svih poslanika.
Islam kao poslednja Božija objava potvrdio sve prijašnje objave, stavio van snage ono što su ljudi dodavali od sebe i ostao kao univerzalna poruka cijelom ljudskom rodu do Sudnjeg dana.
Allah poručuje svim ljudima u Kur’’anu:
Danas sam vam vašu vjeru usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (El-Maida, 3)
Islam kao cjelokupni sistem života uređuje sve segmente našeg života, kako pojedinca tako i cijele muslimanske zajednice.
Muslimanski aktivista prošlog stoljeća Hasan el-Benna ovako definira islam: “Islam je kompletan sistem. On tretira sve aspekte života: on je država i domovina, vlast i ummet, on je moral i snaga, milost i pravda, on je kultura i zakon, nauka i sudstvo, on je materija i blago, zarada i bogatstvo. On je borba i poziv, vojska i ideja, kao što je on i ispravno vjerovanje i ispravno obožavanje – kako jedno, tako i drugo.“
Život sa vjerom ima smisla ako se iskreno primijeni u svakom segment našeg života, našim svakodnevnim komunikacija, u porodici, na poslu, školi, trgovini, itd.
Muhamed sallalllahu alejhi ve sellem nam je svojim sunetom pojasnio praktični primjer vejre, od temeljnih stvari pa sve do najmanjih sitnica našeg života. Počev od odnosa prema Gospodaru svjetova, Allahu, dželle šanuhu, pa sve do najobičijeg postupka poput pripreme za spavanje.
Pimjenjena vjera nas uči bogobojaznosti i lijepom ponašanju, poštenju i čednosti. Podstiče nas na dobročinstvo prema drugima, a najprije prema porodici i prijateljima. Takvu vjeru, tj. islam živio je poslanik Muhamed, sallallahu alejhi ve sellem, i dobre generacije nakon njih. Oni su nam uzor u svemu, o njima slušamo na dersovima, hutbama i čitamo u islamskim tekstovima.
Aiša, radijallahu anha, je opisala našeg voljenog poslanika Muhameda, sallalllahu alejhi ve sellem, kao “Kur’an koji hoda”. Drugim riječima, Poslanik, sallalllahu alejhi ve sellem, nije samo učio Kur’an, već ga je istinski i suštinski živio i primjenjivao u svom životu.
Ne želim sa ovim govorom ulaziti u srca ljudi. Uzvišeni Allah najbolje poznaje srca i nijjetove Svojih stvorenja, ali mi se ponekad čini da nam vjera polako postaje pomodarstvo. Danas je postalo aktuelno biti džematija i džematlijka, imati bradu i nositi hidžab. Govore nam stariji da prije 20 godina nije bilo tako. Malo je bilo praktičara vjere u tom vremenu i nije bilo popularno biti praktikant vjere.
Hvala Uzvišenom Allahu, danas se vjera slobodno praktikuje kod nas u Sandžaku, dosta omaldine klanja i posti, dosta je hidžaba na ulicima, ali koliko je istinske vjere među nama. Koliko je danas musliman muslimanu brat?
Danas naš ummet pati ,a mi to nijemo posmatramo, i nismo kadri ništa valjano preduzeti zbog svoje slabosti i međusobne podijeljenosti.
Kao što sam naslove teme govori: „Vjera nije propisana da bude hobi. Vjera je recept: Eslim – teslem / Primi islam – bit ćeš spašen.“ – sve što radimo, radimo iskreno radi Allahovog zadovoljstva a ne da bi nas neko pohvalio ili vidio da to radimo. Ne dozvolimo da vjera postane dio naše rutine ili ustaljene svakodnevnice. Neka vjera bude pokretačka snaga u nama i odraz naše ličnosti.
Sve oko nas prlibližimo drugom dijelu ove maksime: primi islam – bit ćeš spašen.
Vraćajući se sa Oproštajnog hadža, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, održao je govor u mjestu Gadir-humm u Džuhfi. U toj hutbi je, između ostalog, rekao: “O ljudi, ja sam samo čovjek i možda će uskoro doći izaslanik moga Gospodara pa ću mu se odazvati. Ja vam ostavljam dvoje: prvo je Allahova Knjiga u kojoj su uputa i svjetlo, pa se čvrsto držite Allahove Knjige!”
Pozivanje u Allahovu vjeru je put uspjeha i spasa na dunjaluku i ahiretu, kako za nas tako i za one koje pozivamo, što potvrđuje kur’anski tekstovi:
I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati – oni će šta žele postići. (Ali Imran, 104)
A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: “Ja sam doista musliman!” (Fussilet, 33)

 

Piše: Rumejsa Destanović

“Softa” br. 72, rubrika: Muftijini učenici

Leave a comment